scholarly journals Дослідження впливу негативних чинників на насадження інтродукованих видів дендрофлори національного природного парку "Вижницький"

2019 ◽  
Vol 29 (1) ◽  
pp. 38-40
Author(s):  
N. Ya. Khlystun ◽  
O. V. Nichiporenko

Виявлено, що видовий склад дендрофлори національного природного парку "Вижницький" нараховує 58 видів дерев та чагарників, які об'єднані у 38 родів, 22 родини та належать до двох відділів: Pinophyta та Magnoliophyta. Національний природний парк "Вижницький" знаходиться в південно-західній частині Чернівецької області в низькогір'ях Буковинського сектору Скибової зони Карпат. Адміністративно парк розташований у межах Вижницького району Чернівецької області та його площа становить 11238 га і містить землі Баганянської, Виженської, Черешенської сільських рад, Берегометської селищної ради і Вижницької міської ради. Причому інтродукованих є тільки 8 видів: Pinus strobus L., Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco, Robinia psevdoacacia L., Juglans mandshurika Maxim, Juglans regia L., Juglans nigra L., Phellodendron amurense Rupr., Quercus borealis Michx. Встановлено, що деревні інтродуценти займають всього 3 % від площі НПП, причому найбільшу площу серед інтродукованих видів займає Quercus borealis – 279,6 га, що становить 85,6 % площі, зайнятої інтродуцентами. Виявлено, що за походженням інтродуковані види дендрофлори поділяються на 3 групи і найбільше серед них видів, що мають північноамериканське походження (62,5 %). На другому місці знаходяться види – вихідці з Азії (25 %). Найменше серед інтродукованих видів дендрофлори Національного природного парку середземноморських видів (12,5 %). Встановлено, що насадження інтродуцентів перебувають на першій стадії дигресії і основними негативними чинниками, які впливають на стан насаджень, є засмічення території рекреантами, випас худоби та збір грибів. Досліджено, що для покращення ситуації необхідно огородити підріст, організувати збір насіння інтродуцентів та вирощування їх у розсаднику, покласти на майстра обходу контроль за своєчасним прибиранням території.

2018 ◽  
Vol 142 (7-8) ◽  
pp. 401-402
Author(s):  
Martina Đodan ◽  
Robert Brus ◽  
Sanja Perić ◽  
Kristina Pratasiene ◽  
Milan Oršanić ◽  
...  

Gospodarenje alohtonim vrstama ima tradiciju u hrvatskome šumarstvu, ali njihov potencijal se treba ponovno razmotriti i ocijeniti u novonastalim okvirima klimatskih promjena te rastućim potrebama društva za šumskim proizvodima i uslugama. Unatoč činjenici da svaka država ima svoj popis introduciranih vrsta, uključujući i Hrvatsku, autori prihvaćaju definiciju COST Akcije FP1403 NNEXT te rad baziraju na šumskim vrstama drveća kojima se prirodni areal nalazi izvan granica Europe. Ovaj pregledni rad doprinos je saznanjima o introdukciji i aktivnoj uporabi alohtonih vrsta u zemlji, a obuhvaća dostupne znanstvene i stručne studije te primjere uspješne uporabe u gospodarenju šumama. Zbog složenosti ove problematike autori će objaviti pregled rizika i izazova uporabe alohtonih vrsta u zasebnome radu. Dostupni podaci o prisutnosti alohtonih vrsta na pokusnim objektima te u šumarskoj praksi ukazuju kako se u praksi koristi tek manji broj vrsta (Tablica 1), dok su stvarni potencijal i njihove koristi daleko veće. Analiza podataka ukazuje kako su najzastupljenije alohtone vrste u šumarskoj praksi: Robinia pseudoacacia L. (12003.88 ha), Pinus strobus L. (3218.69 ha), Juglans nigra L. (2376.66 ha), F. pennsylvanica Marshall. i Fraxinus americana L.(1099.77 ha), Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco. (393,05 ha) i L Quercus rubra. (51,99 ha). Podaci o proizvodnji šumskoga reprodukcijskog materijala navedenih vrsta ukazuje da rasadnička proizvodnja nije usklađena s potencijalom njihove uporabe u praksi. U radu se daje i iscrpan pregled različitih gledišta i koristi uzgoja alohtonih vrsta u Hrvatskoj. Samo neke od njih su (Slika 1, Tablica 2): nove mogućnosti proizvodnje visoko kvalitetnog drveta u kraćim ophodnjama, kao i drveta za bioenergiju, novih drvnih proizvoda i tehnologija; socijane koristi (mali i srednji poduzetnici, privatni šumoposjednici); povećanje stabilnosti i adaptabilnosti šumskih sastojina, ali samo u slučajevima velikih šteta i male plastičnosti i otpornosti domaćih vrsta; smanjenje intenziteta šumskouzgojnih radova, kao i uloženih sredstava na pripremi staništa prilikom pošumljavanja; ostvarivanje većih mogućnosti uporabe zapuštenoga poljoprivrednog zemljišta i ostalih prikladnih površina; sanacija progala ili većih površina nakon šteta u sastojinama domaćih vrsta (npr. obične smreke); supstitucija osjetljivih vrsta otpornijim i plastičnijim vrstama (mogućnosti mješovitih ili obogaćenih sastojina otpornijim alohtonim vrstama) te umanjenje negativnog djelovanja biotskih i abiotskih čimbenika. Njihova uporaba u sanaciji površina te konverziji degradiranih i devastiranih šuma pruža nove mogućnosti posebice na područjima s nepovoljnim ekološkim uvjetima, za koja se predviđa da će biti najpogođenija područja Hrvatske u budućnosti. Alohtone vrste mogu osigurati i niz opće korisnih funkcija šuma (npr. povećanje vezanja ugljika, fitoremedijacija zagađenih tala). Zbog složenosti problematike preporučujemo da se odluke o uporabi alohtonih vrsta donose na osnovi usporedbe s domaćim vrstama za svako stanište te na osnovi pregleda potencijalnih koristi, ali i rizika i izazova. Ističemo kako pojedine alohtone vrste treba poticati, dok neke zbog svoga invanzivnog potencijala trebaju biti strogo ograničene. Uporaba visokoproduktivnih, otpornijih i plastičnijih alohtonih vrsta predstavlja nova šumskouzgojna rješenja, koja su posebice važna u smislu pripreme staništa za prihvat autohtonih vrsta te povećanja otpornosti i plastičnosti šumskih sastojina, što je neizostavna komponenta adaptacijskih strategija gospodarenja šumama. Ipak, daljnja znanstvena istraživanja potrebna su kako bi se kvantificirala uporabljivost svake alohtone vrste, ali i olakšalo donošenje odluka u praksi.


1997 ◽  
pp. 43-52 ◽  
Author(s):  
M. Emilia ◽  
M. Spada ◽  
I. Beritognolo ◽  
F. Cannata

1990 ◽  
Vol 3 (2) ◽  
Author(s):  
G.L. Calzoni ◽  
A. Speranza ◽  
R. Caramiello ◽  
G. Piccone ◽  
P. Zannini

Holzforschung ◽  
2000 ◽  
Vol 54 (1) ◽  
pp. 33-38 ◽  
Author(s):  
Patricia Burtin ◽  
Christian Jay-Allemand ◽  
Jean-Paul Charpentier ◽  
Gérard Janin

Summary The effects of steaming were studied on Walnut wood from a hybrid (Juglans nigra 23 × J. regia) tree in terms of wood colour and phenolic composition. Wood samples were subjected to treatments at 75, 100 and 125°C for 4, 8, 16 and 24 hours. Colour changes were measured in the CIELCh colour system and phenolics were characterized and quantified by means of HPLC. Steaming mainly resulted in a darkening of wood tissues. Colour changes increased as temperature increased from 75 to 125°C. Lightness L* gradually decreased from 0 to 24 h at 75°C, whereas with higher temperatures, most of the darkening occurred within the first 4 hours of exposure. Contrast in colour, between sapwood and heartwood in particular, could be reduced by steaming at 125°C. The best steaming treatment, leading to a colour of steamed sapwood close to that of natural heartwood, was at 100°C/16 h. Hydrojuglone glucoside (HJG), ellagic and gallic acid derivatives (E1, E2 and G respectively) were gradually degraded by steaming, whereas a new flavonol (F) and oxidation products (OP) increased. Relationships between wood colour and phenolic content are discussed.


2020 ◽  
Vol 20 (1-2) ◽  
pp. 131-136
Author(s):  
Natalya I. Zimenkina ◽  
Vladimir A. Kurkin

Significance. Black Walnut (Juglans nigra L.) is a species of trees of the Walnut family (Juglandaceae). This plant of the genus Walnut (Juglans L.) has not been sufficiently studied unlike other species e.g. Juglans regia L. This medicinal plant raw material is quite perspective, its preparations have antimicrobial, general tonic effect. We can use its leaves, unripe fruit, and the bark. However they are not widely used in medicine. In order to introduce the plants of the Walnut genus to the State Pharmacopoeia of the Russian Federation (RF State Pharmacopoeia), it is necessary to conduct of pharmacognostic studies, to develop product specification file to confirm the identification and quality of medicinal plant raw materials. The aim of this study is to develop a method of quantitative determination of flavonoids in the bark of the black walnut (Juglans nigra L.). Materials and methods. Material of the study was black walnut bark, stocked during the sap flow period (April) in 2018. The bark was skived up to 15 cm long and 23 cm wide. The bark was air-dried with the protection from direct sun light. The end of the drying was checked by the brittleness of the bark. Results. The methods of the quantitative determination of flavonoids in walnut bark has been developed. We used the differential spectrophotometry taking into consideration state standard sample of rutin at the analytical wavelength of 416 nm. The error of a single determination with a confidence level of 95% is 1.20%. Conclusion. We used the developed technique and analyzed a number of samples of black walnut bark. The content of total flavonoids in the plant raw material is 5.13 0.02% (as calculated on rutin). The flavonoid content should be at least 4.0%.


Trees ◽  
2003 ◽  
Vol 17 (4) ◽  
pp. 316-324 ◽  
Author(s):  
Nadia Goué ◽  
Grégory Montiel ◽  
Isabelle Levert ◽  
Muriel Gaudet ◽  
Christian Jay-Allemand ◽  
...  

Sign in / Sign up

Export Citation Format

Share Document