Natural triploids of wild cherry

2010 ◽  
Vol 40 (10) ◽  
pp. 1951-1961 ◽  
Author(s):  
Laurana Serres-Giardi ◽  
Jean Dufour ◽  
Karen Russell ◽  
Corinne Buret ◽  
Françoise Laurens ◽  
...  

Research of triploid individuals was carried out in the French wild cherry ( Prunus avium L.) collection at the Institut National de la Recherche Agronomique (INRA), Orléans, France, using 12 microsatellite markers and the S gametophytic incompatibility marker. For 11 of 312 clones (3.5%), we found three different alleles or two different alleles included one doubled allele for 10–12 markers spread along five of the eight chromosome pairs in wild cherry. The cytometry analysis confirmed that triploidy was genome-wide. No new allele was observed among the triploids compared with the diploids of the wild cherry collection: these triploids probably result from diploids through the production of unreduced gametes, and not from interspecific hybridation. A comparison of the height growth, diameter growth, and resistance to leaf spot among 38–85 clones in four 6- to 10-year-old clonal field trials showed that six triploids were among the best compared with the diploids. The dimensions of the leaves were somewhat larger, and the petals were always larger for nine triploids compared with 20 diploids observed on plants of the wild cherry collection of INRA. Three triploids are already used as clonal variety or component of a seed orchard. We discuss the need to include more triploids in the wild cherry breeding programme.

2008 ◽  
Vol 53 (No. 12) ◽  
pp. 555-560 ◽  
Author(s):  
I. Kupka

A large crown is one of the most important prerequisites for the good growth of a tree and therefore the crown could be called an engine of increment. The care for a large crown brings a decrease in the bole value at the same time as it makes large branches and later knots on it. Pruning is a possible solution of these two contradictions. Young wild cherry trees were pruned in three different ways: (<I>i</I>) half of the crown left, (<I>ii</I>) one quarter of the crown left and (<I>iii</I>) control, i.e. no pruning. The results show that height growth was not influenced by pruning while diameter growth was significantly affected. The crown reduction to a half means 10% less in diameter growth within a 5-year period after pruning. The crown reduction to one quarter of the crown means only two thirds of ‘full’ diameter growth on the control plot. The data suggest that the pruning of young wild cherry trees should be done moderately (more than a half of the crown should be left) and pruning should be done when the bottom part of the crown is in the shadow zone of the crown layer, not earlier.


2016 ◽  
Vol 140 (5-6) ◽  
pp. 281-282
Author(s):  
Olivera Tančeva Crmarić ◽  
Davorin Kajba

Velika pozornost pridaje se divljoj trešnji (Prunus avium L.) zbog plemenitog i visokovrijednog drva, ali i zbog važnosti očuvanja njezine genetičke raznolikosti. Oplemenjivanje divlje trešnje uobičajenim metodama uzgoja mogao bi biti vrlo spor proces, otežan time da je u prirodi teško dobiti redovne i dovoljne količine sjemena. Iako osnivanje klonskih sjemenskih plantaža osigurava redovitiji prinos kvalitetnog sjemena, ipak ostaje ovisnost od vremenskih prilika koje utječu na cvjetanje tj. prinos sjemena, kao i prisutne poteškoće kod klijavosti sjemena. Određene biotehnološke metode in vitro ubrzavaju proces i osiguravaju genetičku stabilnost. Najbrži i najkvalitetniji način oplemenjivanja divlje trešnje je mikroklonalna propagacija rejuveniliziranih jedinki, adultnih, elitnih genotipova s dobro razvijenim sustavom vlastitog korijena. Optimalizacija procesa omogućava smanjivanje problema i troškove proizvodnje, a osigurano je i očuvanje aditivnih i neaditivnih sastavnica genetičke varijabilnosti. Dobivanje kvalitetnih sadnica s poznatim svoj­stvima, i to u vrlo kratkom vremenu, koristilo bi za osnivanje i nadopunu klonskih plantaža i za izravno pošumljavanje određenih površina ili popunjavanje šumskih sastojina elitnim genotipovima. Ex situ konzervacija, u klonskim plantažama, omogućava i očuvanje genetičke konstitucije bez promjena, ili s minimalnom mogućnošću promjena kroz mutacije, selekcije, driftom ili kontaminacijom sadnog materijala. Uvođenjem novih metoda očuvanja genetičkih resursa divlje trešnje, kao što su vegetativno razmnožavanje in vitro ili krioprezervacija, povećala bi se mogućnost kontrole genetičke stabilnosti, posebice genotipizacijom svakog klona. Iz osnovane klonske sjemenske plantaže divlje trešnje, na području Šumarije Kutina, u proces proizvodnje in vitro uvedena su ukupno 24 genotipa (selekcioniranih plus stabala). Korištene su grančice s formiranim pupovima u fazi dormancije, ali i tijekom porasta za uvođenje odabranog materijala u in vitro postupak i masovno vegetativno razmnožavanje. Ukupno su 23 klona uspješno uvedena u početnu kulturu. Uspostavljanju početne kulture najviše se opirao klon L3, koji jedini od 24 odabrana klona nije imao uspješnu dezinfekciju bez obzira što je više puta materijal uziman kroz različita godišnja doba. Tijekom ovih pokusa klon L3 nije uveden u početnoj kulturi. Istražena je mogućnost optimalizacije rutinske metode mikrorazmnožavanja klonova po svim fazama. Utvrđene su aseptičke tehnike koje omogućuju uvođenje početne kulture kroz cijelu godinu (tablica 1). Utvrđeni su jedinstveni sastavi hranidbenih podloga (tablica 2) i kombinacija biljnih hormona (tablica 3) po fazama in vitro proizvodnje, što je rezultiralo dobivanjem kvalitetnih biljaka uz vrlo dobro preživljavanje tijekom procesa aklimatizacije. Za mikropropagaciju su korišteni BAP-1,0 mg/L, Kinetin-0,5 mg/L i IAA-0,5 mg/L, što je rezultiralo multiplikacijskom stopom 3-9 uz visinu biljaka 1,5-3,0 cm (slika 1). Zakorijenjivanje mikrobiljaka je postignuto kombinacijom IAA-2,0 mg/L, IBA-2,0 mg/L s dodatkom GA3-0,2 mg/L, te je potvrđeno da se kombinacijom regulatora rasta po svim fazama dobivaju kvalitetnije i veće biljke, uz vrlo dobro preživljavanje tijekom procesa aklimatizacije. Na osnovi dosadašnjih istraživanja mikropropagacije divlje trešnje, u ovome je radu bio cilj istražiti mogućnost optimalizacije rutinske metode kulture tkiva za razmnožavanje klonova (plus stabala) divlje trešnje po svim fazama od početne kulture, mikrorazmnožavanja, izduživanja, zakorijenjivanja te aklimatizacije i dorade bi­ljaka in vivo do komercijalne sadnice (slika 2).


2007 ◽  
Vol 242 (2-3) ◽  
pp. 419-430 ◽  
Author(s):  
S.P. Vaughan ◽  
J.E. Cottrell ◽  
D.J. Moodley ◽  
T. Connolly ◽  
K. Russell

2017 ◽  
Vol 15 ◽  
pp. 290-298 ◽  
Author(s):  
Seanna Hewitt ◽  
Benjamin Kilian ◽  
Ramyya Hari ◽  
Tyson Koepke ◽  
Richard Sharpe ◽  
...  

2013 ◽  
Vol 86 (3) ◽  
pp. 391-400 ◽  
Author(s):  
A. De Rogatis ◽  
D. Ferrazzini ◽  
F. Ducci ◽  
S. Guerri ◽  
S. Carnevale ◽  
...  

Sign in / Sign up

Export Citation Format

Share Document